"Milenijski bug", ili "milenijska bomba" koji se naziva i problem "Y2K" (kratica za "2 kilo godinu", odnosno 2000. godinu) odnosi se na problem zapisa datuma u dd/mm/yy (ili mm/dd/yy) formatu. Naime, u takvom zapisu koriste se svega dvije znamenke za identifikaciju godine. Dakle, računala (budimo precizniji, računalni programi) većinom "pamte" samo posljednje dvije znamenke u brojci koja označuje godinu. Tako će 31. prosinac 1999. godine, kojeg smo unijeli kao 31/12/1999 biti pohranjen kao 31/12/99. Budući, da su do sada prve dvije znamenke bile 1 i 9, računala će i dalje operirati s te dvije znamenke. Dakle, 1. siječanj 2000. bit će registriran kao 01/01/00, odnosno 1. siječanj 1900. Stoga mnogi računalni programi koji se osnivaju na toj dvoznamenkastoj konvenciji, neće nadnevke 21. stoljeća (ali i one koji se odnose na godinu 2000., odnosno zadnju godinu 20. stoljeća) prepoznati kao brojeve veće od onih brojeva koji reprezentiraju nadnevke 20. stoljeća. Računalo neće godinu 2000. razlikovati od godine 1900., godinu 2001. od 1901. itd., pa će i računalne aplikacije koje se zasnivaju na tim nadnevcima davati krive rezultate, a u težim slučajevima i zablokirati računalo. Primjer: 2002 - 1998 = 4, ali 02 - 98 = -96 (ili +96 ako računalna aplikacija ne dopušta negativne brojeve). Ovaj primjer ujedno objašnjava zašto je računalni sustav u londonskoj trgovini Marks & Spencer godine 1998. radeći inventuru uništio tone i tone hrane. Računalo je godinu 2002., do koje je bio vijek trajanja nekih prehrambenih artikala, interpretiralo kao 1902., te je naredilo uništavanje "96 godina" stare hrane (1).

Kako je sve počelo

U ranim danima informacijskih sustava kompjuterska memorija bila je skupa, te su stoga programeri štedjeli na memoriji. Sjećate li se vremena kada je sofisticirano računalo ima 16 kB (kilobajta) radne memorije (RAM)? Za usporedbu, ovaj dokument napisan u WordPerfect formatu ima 26 kB! Uštedom od svega dva bajta po zapisu (izostavljanjem brojki 1 i 9) ostvarivali su se milijunske uštede računate u dolarima. Osim toga, konac tisučljeća još je bio daleko, te se nije očekivalo da će se uporaba pojedinih programa protegnuti i u slijedeće tisučljeće. Programeri su davali sve od sebe samo da računalni program radi, ne razmišljajući o ikakvim standardima. Bilo je to razdoblje Divljeg zapada u programiranju. U međuvremenu, memorija je bila sve jeftinija, ali programeri nisu izmijenili svoje navike , i dalje koristeći ukorijenjenu konvenciju pri zapisa nadnevaka u softveru. Naime, cijeli problem ima i sociologijski aspekt. Naime, u sjevrnoameričkom društvu, koje se prvo informatiziralo, ljudi i u svakodnevnom životu pišući nadnevke, primjerice na čekovima, koriste samo dvije posljednje znamenke u zapisu godina. Konzultantska firma GartnerGroup čija je specijalnost upravo Y2K problem, procjenjuje da u računalnim programima na globalnoj razini ima oko 180 milijardi programskih linija u kojima su nadnevci spremljeni u polja sa šest umjesto osam znamenki (2). Ti su pak programi uglavnom slabo dokumentirani, a pisani su u oko 2500 raznih programskih jezika od kojih se neki danas slabo ili nikako koriste (3). Slična je situacija bila i s proizvodnjom mikročipova. Mikroprocesori i drugi integrirani krugovi čestu su samo minijaturni sofisticirani kalkulatori koji broje i izvršavaju određene matematičke zadaće. Mnogi mikročipovi u sebi također još uvijek imaju ugrađene vremenske funkcije strukturirane samo za 20. stoljeće. Naime, tek se unatrag tri godine počelo voditi računa o Y2K problemu pri proizvodnji mikroprocesora.

Što znamo o Y2K problemu?

1. Radi se o tehnološkom problemu koji se ne može tehnološki riješiti.

2. Ne postoji jedinstveno rješenje jer se u stvari radi o skupu problema.

3. Y2K problem jest prva kriza u povijesti koja koja se ni na koji način ne može izbjeći. te ima krajnji i rok koji se ne može pomaknuti.

4. Y2K problem nadilazi sve političke ili gospodarske granice i strukture.

5. Ipak, cijela ova kriza pruža mogućnost da se pojednostavne i redizajniraju veći računalni sustavi.

Posljedice?

Sve donedavna šira javnost se malo interesirala za Y2K problem, osim što je to bila zahvalna tema većeg broja objavljenih znanstveno-fantastičnih knjiga. Glavni izvor informacija bio je, a i još uvijek jest Internet, odnosno World Wide Web. Međutim, situacija se posljednjih nekoliko mjeseci bitno promijenila, te se broj informacija o Y2K eksponencijalno povećava. U istraživanju koje su zajednički provele National Science Foundation i USA Today još uvijek više od 60% Amarikanaca smatra da Y2K pretstavlja manji ili nikakav problem (4). Prema istoj anketi čak 83% smatra da će oni osobno imati samo manje ili nikakve probleme. No, najgore prognoze stručnjaka (ali i raznih katastrofičara) najavljuju kako će mnogi već u drugoj polovici najluđe noći, pri dočeku godine 2000. ostati bez struje. Doći će do nestašice hrane budući će kao u već navedenom primjeru Marks & Spencer trgovine računala uništiti hranu "kojoj je prošao rok trajanja". Mogli bi biti nastradati pacijenti mnogih bolnica zbog nestašice lijekova ili bi im se mogle dati pogrešne doze. Mnogi medicinski instrumenti bi mogli prestati raditi "jer nisu na vrijeme provjereni". Kreditima bi se pripisale kamate od skoro jednog stoljeća što bi pak moglo pokrenuti lavinu sudskih sporova. Verifikacijski sustavi kreditnih kartica bi mogli zakazati, te bi kreditne kartice kartice bile smatrane nevažećim. Posljedično, moglo bi doći do krize glede pomanjkanja gotovog novca. U strahu od financijskog kaosa investitori bi mogli povući novac s burzi s nesagledivim posljedicama po svjetsko gospodarstvo. Prvih dana godine 2000. to bi pak stvorilo izuzetno povoljnu klimu za spekulativni kapital koji bi mogao dodatno uzdrmati načeta financijaska tržišta. Posebno bi bile ranjiva gospodarstva nerazvijenih i tranzicijskih država. Kao popratna pojava financijske krize mogao bi se povećati val kriminala. Računala bi pak mogla zatvorenicima i kriminalcima "oprostiti" dio kazne koji trebaju odslužiti u 21. stolhjeću. Ostali problemi uključuju otkazivanje kontrolnih sustava u prometu, što bi posebice za zrakoplove moglo biti katastrofalno. Mnogi sigurnosni sustavi bi mogli zakazati uzrokujući probleme u tvornicama, bankama, nuklearnim elektranama kreirajući potencijane nove černobile. Naime, zapadni obavještajni izvori smatraju da bi neke od 65 nuklearnih elektrana sovjetske proizvodnje mogle postati žrtve račuanalnih sustava s neriješenim Y2K problemom (5). Mogao bi se stvoriti kaos u bazama podataka socijalnog osiguranja te mnogim sličnim. U mnogim državama bi kaos u biračkim spiskovima mogao bi otežati održavanje izbora. Potencijalnim posljedicama Y2K problema pozabavila se i CIA (6) koja u mnogim državama najavljuje nemire. Općenito, iako postoje predviđanja o potencijalnim posljedicama Y2K problema, o cijelom se problemu ipak nerado govori, odnosno postoji određena dinamika tajnovitosti i šutnje. Političari ne žele širenje panike. Uposlenici ne žele uznemiravati pretpostavljene. Kompanije ne žele obeshrabrivati investitore itd. (2).

Y2K u Hrvatskoj

O Y2K problemu u Hrvatskoj nedavno je pisao i Jutarnji list (7). Prema članku, troškovi sanacije Y2K problema U Hrvatskoj se procjenjuju na oko 600 milijuna dolara. No, Goran Radman, direktor Microsofta u Hrvatskoj smatra da će ta brojka u konačnici biti puno veća: Radman naime smatra da će se u hrvatskoj morati zamijeniti oko 700 starih računalnih sustava UNIX čija se pojedinačna vrijednost kreće i do milijun dolara. Tome pak treba pribriojati i cijenu ljudskog rada te troškove nove opreme. Marijan Frković, predsjednikminformatičkog sektora u Hrvatskoj gospodarskoj komori i član državnog povjerenstva za rješavanje Y2K problema kaže pak da u Hrvatskoj velika većina od 65000 poduzeća nije niti svjesna što se sprema, a kamoli da poduzima neke korake. Ipak neke su aktivnosti u tijeku u velikim državnim poduzećima i bankama. No, državno povjerenstvo nije dobilo novac iz proračuna iako su tražili samo oko milijun kuna što bi bila minimalna sredstva dostatna tek za seminare i edukaciju stručnjaka koji bi trebali riješiti taj problem. Radman kaže da se u Hrvatskoj na Y2K problemu nije uspjela mobilizirati niti javnost niti vlast. Hrvati će najvjerojatnije problem shvatiti i početi ga rješavati u subotu 1. siječnja 2000. godine. To je izgleda u skladu s istraživanjima CIA-e (6) koje citira jednog dužnosnika neke bliskoistočne zemlje: "Kada taj problem uočimo, tada ćemo ga i rješavati".

Kritični nadnevci

često se misli da se Y2K problem odnosi na prelazak s 31. prosinca 1999. na 1. siječanj 2000. To zaista jest osnovi Y2K prijelaz za koji je najvjerojatnije da će prouzročiti i najviše problema s potencijalno katastrofalnim ishodima. Nažalost, lista kritičnih nadnevaka mnogo je veća. Spomenimo samo neke:

a) 28. veljače / 29. veljače 2000. Naime, prema gregorijanskom kalendaru svaka je četvrta godina prestupna, ali da se prestupnim ne računaju one stoljetne godine (iako djeljive s 4) koje nisu djeljive s 400. Prema tome, godina 2000. također je i prijestupna godina što neki sustavi ne znaju.

b) Zbog nepoznavanja pravilnog računanja prestupnih godina, u nekim se krugovima proširilo uvjerenje da će godina 2000. biti dvostruka prestupna godina, tj. da poslije 29. veljače slijedi 30. veljača. Stoga je za neke sustave i prelazak 29. veljače / 01. ožujka 2000. kritičan.

c) Prijelaz 31. prosinac 2000. / 1 siječanj 2001. konačno vodi računalni sustav u 21. stoljeće, te potvrđuje da su sve Scile i Haribde Y2K problema uspješno prebrođeni.

Gore pobrojani nadnevci čine minimalnu listu kritičnih nadnevaka vezanih uz Y2K problem.

Međutim, mnogi drugi sustavi imaju svoje vlastite kritične nadnevke. to su:

a) Nadnevci vezani uz financijske sustave

Naime, mnogi financijski sustavi i njima pripadni računalni programi mogu imati obračunske godine koje se razlikuju od kalendarskih. Za čak 44 federalne države u SAD kao i mnoge privatne kompanije fiskalna godina počinje 1 srpnja. Za New York i Japan, 1999-2000 obračunska godina počinje 1. travnja 1999.

b) Tzv. GPS Rollover Date

Za globalne pozicijske sustave (GPS) kritičan je nadnevak 21. kolovoz 1999. GPS mreža sastoji se od 24 satelita puštena u rad davne 1970. godine. Problem jest to što je GPS kalendar zasnovan na jedinstvenom vremenskom sustavu s periodom od 1024 tjedna, što upravo završava 21. kolovoza 1999. GPS prijamnici nabavljeni poslije godine 1995. imaju ovaj problem ispravljen, ali nije sigurno kako će se ponašati stariji prijamnici. Njihovo otkazivanje ili pogrešan rad mogao bi imati katastrofalne posljedice primjerice na sigurnost prometa. Srećom, dobra je vijest da se ova pogreška relativno lako može ispraviti. Ukoliko je GPS prijamnik stariji od 1995., treba kontaktirati proizvođača ili nabaviti novi.

c) Specijalno značenje nekih nadnevaka

U nekim starijim računalnim programima, pojedini nadnevci su imali specijalno značenje kako bi se povećala učinkovitost programa. Naime smanjivanjem veličine programa on zauzima manje radne memorije. Najčešći takav naredba-nadnevak bio je 9/9/99, odnosno 9. rujan 1999. godine. Naredba 9/9/99 obično bi značila "obrišite ove podatke nakon 30 dana" ili "sačuvajte ove podatke zauvijek". Različite organizacije su koristile različite i specijalne naredbe s različitim značenjima. Stoga nije moguće pronaći jedinstveni način kako bi se locirali podaci o takvim nadnevcima.No, jedno je zajedničko: računala mogu pojedine nadnevke zamijeniti sa specijalnim, naredbama.

Y2K širom svijeta

Y2K računalni problem, koji je nastao kao jednostavna tehnička (često namjerna) greška, integracijom računalnih sustava u svakodnevni život prerastao je u globalnu krizu, najveći gospodarski i politički izazov suvremenog društva. Moderno gospodarstvo zapadnih zemalja danas je gotovo potpuno ovisno o računalnim mrežama. Kompanije imaju trgovine, dobavljače, potrošaće koji su svi međusobno umreženi. Sve bi to moglo utjecati i na smanjivanje gospodarske aktivnosti te smanjivanje obima trgovine, pa čak utjecati i na cijene dionica na svjetskim burzama. Vjerojatno je prva reagirala Tokijska burza. Počevši od 1. siječnja 1999. od kompanija čije su dionice uvrštene na tokijsku burzu se traži da javno obznane mjere koje su poduzete glede Y2K problema, kao i planove radnji predviđenih za slučaj problema. Općenito, gospodarstva razvijenih zemalja na svjetskoj razini radije posluju s kompanijama onih zemalja koje su dalje odmakle u rješavanju Y2K problema. Naravno, detaljnije podatke vezane uz gospodarske aspekte Y2K problema potencijalni investitori mogu naći na Internetu (8). Prema istraživanjima firme GartnerGroup provedenim potkraj 1998. godine (9) najbolje stoji Kanada. Kao što se moglo i očekivati Y2K problem najozbiljnije su shvatile najrazvijenije zemlje, za koje se očekuje da će "samo" 15% njihovi h računalnih sustava imati kritične posljedice (tablica 1). Pod time se podrazumijeva zatvaranje pogona, prestanak proizvodnje i isporuke roba, zdravstvena opasnost po ljude, značajni gubici prihoda, povećanje troškova poslovanja, financijski gubici, gubitak kupaca, te naposljetku i zatvaranje radnih mjesta.

Hrvatske u tim procjenama nema, ali vjerojatno ne bi visoko kotirala. Posebno je zabrinjavajuće što se u grupi za koju se predviđaju problemi na čak 66% računalnih sustava, uz slabašna gospodarstva nerazvijenih ili tranzicijskih država, spadaju i dvije nuklearne velesile, Rusija i Kina. Prema nekim prognozama, čak bi 80% računala u ruskog Ministarstva obrane moglo imati probleme vezane uz Y2K (2), najvjerojatnije uključujući i ona koja upravljaju nuklearnima arsenalom. No, ruski dužnosnici su demantirali mogućnost otpočinjanja III. svjetskog rata zbog Y2K problema (10), te ujedno otklonili ponuđenu pomoć Pentagona. Ipak ostaje otvoreno pitanje koliko se Rusija zbog financijskih i političkih previranja u stanju uspješno pozabaviti i s Y2K problemom.

Što učiniti

Nažalost, zbog kompleksnosti Y2K problema, jedinstvenog rješenja nema. Radi se o tehnološkom problemu koji ne može riješiti tehnologija već samo ljudi. O Y2K problemu na Internetu postoji pravo obilje informacija. No, za one koji nemaju pristup internetu ili ne znaju kako te informacije pronaći su u SAD američka vlada i Federal Trade Commission čak uspostavili i besplatnu telefonsku liniju na kojoj se mogu dobiti relevantne informacije. Veliki sustavi, uključujući i vladine organizacije moraju pomaknuti problem iz domene eksperata u domenu cijelog sustava. Prvenstveno je potrebno načiniti planove kako bi pojedini sustav funkcionirao i obavljao barem osnovne zadaće u slučaju otkazivanja pojedinih dijelova sustava, smanjenog dotoka informacija. Potrebno je uspostaviti što užu suradnju sa suradnim organizacijama i dobavljačima, te pokušati provjeriti funkcioniranje takve cjeline. Mora se odbaciti bilo kakva tajnovitost, te obznaniti informacije o najgorem mogućem razvoju događaja, ali isto tako inzistiranti na zajedničkom rješavanju problema.

Valja naglasiti da maleni sustavi ipak imaju znatno manje probleme od velikih. Nažalost, prema nedavno objavljenim istraživanjima čak 1/3 malih poduzeća i obiteljskih tvrtki u SAD ne kani učiniti ništa glede rješavanja Y2K problema eventualno prisutnog na njihovim računalima (11). Takvi maleni sustavi svoje poslovanje najčešće vode koristeći osobna računala s Microsoftov Windows 95 operacijskim sustavom. Najčešći hardverski problem na osobnim računalima glede Y2K problema povezan je s BIOS sustavom (Basic Input/Output System) osobnog računala. Pojednostavljeno, radi se o skupu naredbi pohranjenih u ROM (Read Only Memory) čipu. BIOS prilikom uključivanja računala daje osnovne informacije potrebne da se računalo uspješno "butira", odnosno da u svoju radnu memoriju učita sve potrebne informacije, uključujući i nadnevak. Neriješeni Y2K problem U BIOS-u može "srušiti" računalo odnosno zamrznuti Windowse. Za provjeravanje sukladnosti osobnog računala s Y2K problemom postoji već niz programa koji se mogu pronaći na Interentu. Jedan od popularnijih jest Norton 2000 BIOS Test/Fix (12). Program je besplatan, te se može učitati s navedene WWW adrese. Ukoliko problemi postoje, program će ih sam ispraviti. Što se tiče operacijskih sustava, kao i najčešće korištenih računalnih programa, Microsoft je kao odgovor na nadolazeću krizu ponudio pomoć na svojim WWW stranicama (13) na kojima se objašnjava koliko je Microsoftov softver podložan Y2K problemima, te što treba učiniti kako bi se izbjegli eventualni problemi. Slično je načinio i Novell, još jedan softverski div (14) koji je na svojim WWW stranicama ponudio niz prepravki, zakrpa i nadopuna za prijašnje inačice svojih programa.

I na koncu, postavlja se pitanje što netko može učiniti na individualnom planu (osim rješavanja Y2K problema na vlastitom računalu). Dakle, može pokušati pronaći daljnje informacije o Y2K problemu, postavljati pitanja, pokušati zainteresirati i prijatelje, kolege, poznanike, ali i nadređene i podređene itd. Ne zaboravimo da je u nadolazećoj krizi svaka, pa i najmanja pomoć i inicijativa dobro došla, posebice u kreiranju javnog mnijenja da se nešto naprosto mora učiniti.