Prava stvar
Povijest američkog svemirskog programa, sjajno je obradio u knjizi "The Right Stuff" Thomas Wolfe. Prema knjizi 1983. godine snimljen je i istoimeni film u režiji Philipa Kaufmana. Interesantno je da su među prvom sedmoricom američkih astonauta bili Alan Shepard i John Glenn, a u filmu su glumili glumci Sam Shepard i Scott Glenn. U filmu je izuzetno sugestivno prikazan trenutak (koje se zaista i dogodio) kada tisuće zelenkasto-žutih "vatrenih kugli" lete oko Glennovog svemirskog broda, dok zadivljeni i zapanjeni astonaut taj veličanstveni prizor promatra kroz prozor. U kasnijim svemirskim letovima i neki su drugi astronauti vidjeli sličnu pojavu. Kako su najjednostavnija objašnjenja najčešće i najtočnija, uzrok je pronađen u komadićima sleđene vodene pare koja se kroz izmjenjivač topline iz broda oslobađala u svemir. No, zelenkasto-žuta boja nije nikada do kraja objašnjena, ali se pretpostavlja da je povezana s refrakcijom i refleksijom sunčevog svjetla u atmosferi i oko samoga broda.

Životopis prepun rekorda
John Glenn rodio se 18. srpnja 1921. u gradu Cambridge, u saveznoj državi Ohio. Neposredno nakon napada na Pearl Harbor javio se u mornaričko zrakoplovstvo, budući je već imao određeno letačko iskustvo. Drugi svjetski rat proveo je boreći se na Pacifiku. Dobrovoljno se javio i u Korejski rat, te je u posljednjih devet dana rata oborio tri neprijateljska zrakoplova MIG. U dva ratna sukoba imao je ukupno 149 borbenih letova, te je primio preko dvadeset odlikovanja. Poslije Korejskog rata postao je probni pilot, te se pojavio u naslovnicama svim američkih novina kada je postavio transkontinentalni rekord u brzinskom letu, preletjevši udaljenost od Los Angelesa do New Yorka za samo 3 sata i 23 minute. Godine 1959. Glenn je između 110 probnih pilota dobrovoljaca izabran kao jedan od prvih sedam astronauta u američkom svemirskom programu Mercury. Usporedno je pohađao studij kemije kojeg je 1962. godine i uspješno završio. Uz brojne medalje za hrabrost, kao prvi Amerikanac koji je obletio Zemlju, dobio je specijalno odlikovanje američkog Kongresa. Kako je Glenn postao živa legenda, bio je "predragocjen" za buduće svemirske misije koje su mu mogle ugroziti život, te mu je na preporuku samoga predsjednika Kennedyja NASA ukinula aktivni letački status. Pustolovnog Glenna to nije oduševilo, te je u NASA-i ostao još samo dvije godine da svoje izuzetno iskustvo prenese novim generacijama astronauta. Godine 1965. umirovljen je s činom pukovnika, te postaje poslovni čovjek. Nakon desetak godina uspješne poslovne karijere ulazi u politiku te na izborima za Senat 1974. godine pobjeđuje kao predstavnik Ohia na listi Demokratske stranke. I u politici Glenn postavlja rekorde, budući da kao jedini čovjek u povijesti četiri puta uzastopce pobjeđuje u Ohiu na izborima za Senat. Ipak, neće biti prvi američki senator u svemiru. Naime 1985. godine senator Jake Garn iz Utaha (53 godine) proboravio je sedam dana u svemirskom šatlu Discovery, a da nikada prije nije bio astronaut. Ne zadovoljavajući se drugim mjestom, u svojoj 75. godini, senator Glenn na 93. godišnjicu leta braće Wright u malenom zrakoplovu Beechcraft Baron postavlja brzinski rekord za 1996. godinu na ruti Dayton - Washington koju je prevalio za 1 sat i 36 minuta, leteći prosječnom brzinom 229 milja na sat.

Stariji ljudi u svemiru
Razlog ponovnog odlaska neumornog astronauta seniora u orbitu jest pročavanje boravka u svemiru na proces starenja. Takva su saznanja neophodna za slanje ljudi na Mars jer bi ta misija potrajala više od godinu dana. Glenn će na jesen 1998., za kada je njegov let planiran, imati punih 77 godina, te za 16 godina nadmašiti rekord koji je 1996. godine postavio tada šezdesetjednogodišnji Story Musgrave, u misiji STS-80 na svemirskom šatlu Columbia. Stariji ljudi i astronauti koji borave u bestežinskom stanju, imaju slične simptome kao što su poremećaji sna, propadanje mišićnog tkiva, kardiovaskularnog sustava i kostiju (osteoporoza) itd. Skeptici su odmah osporili korisnost planiranog istraživanja, budući da Glenn nipošto nije reprezentativni uzorak starije populacije. No, za njega postoje zabilješke s detaljnih zdravstvenih pregleda četrdesetak godina unatrag, koje će znanstvenicima biti izuzrtno korisne. Mnogi se stručnjaci pitaju neće li Glenn biti izložen nekim dodatnim rizicima, budući da nitko te dobi nikada nije bio u svemiru. Glenn, koji svakodnevno vježba i diže utege, je pak prema nalazima NASA-inih liječnika u izvrsnoj tjelesnoj kondiciji. Kenneth Baldwin, profesor fiziologije na Kalifornijskom Sveučilištu smatra da bi Glenn po povratku s misije u usporedbi s mlađim astronautima mogao imati većih teškoća ponovo stajati na nogama nakon dugog boravka u bestežinskom stanju. Srce astronauta ima problema ponovo se priučiti na zemljinu gravitaciju, što bi bila nezgodna kombinacija s niskim tlakom karakterističnim za većinu starijih Amerikanaca, pa i Glenna. No, nije isključena i druga mogućnost, da se Glenn brže prilagodi promjeni gravitacije no mlađi astronati, stoga što njegovo tijelo već ima brojna takva iskustva iz prošlosti. "Mogao bi nas iznenaditi", kazali su liječnici. Glenn pak kaže da je svrha svih istraživanja reducirati iznenađenja.