Izvori tog intenzivnog zračenja u nekoliko trenutaka emitiraju više energije no što će naše Sunce emitiratii u deset milijardi godina, koliko se pretpostavlja da će postojati. Znanstvenici su naime procijenili da se jednim takvim događajem u samo nekoliko sekundi oslobađa oko 10⁴⁴ Joula energije i to iz prostora promjera svega nekoliko desetaka kilometara. Budući da visokoenergijski procesi uključuju i visokoenergijsko zračenje, emitiranje gama zraka povezano je s egzotičnim svemirskim objektima kao što su eksplodirajuće zvijezde (supernove), neutronske zvijezde, crne rupe i kvazari. No, ti egzotični svemirski izvori gama zraka, sami po sebi nisu dovoljni za nastanak jednog takvog energijskog bljeska, najsnažnije eksplozije u poznatom Svemiru, već moraju biti u specijalnim odnosima. Mehanizam nastanka energijskog bljeska gama zraka, doslovce "vatrene kugle" naime nije još uvijek dovoljno objašnjen, ali većina teorija uključuje kolaps binarnog sustava neutronskih zvijezda. Tijekom svog "života" takav binarni sustav zračenjem gubi gravitacijsku energiju, te se zvijezde u spiralnoj stazi približavaju jedna drugoj. Konačno, kada padnu jedna u drugu stvore crnu rupu. Teoretičari procjenjuju da se takav jedan događaj u nekoj galaksiji zbiva svakih 10⁴ - 10⁶ godina. U volumenu prostora koji se promatra svemirski laboratorij BATSE, (Burst And Transient Source Experiment) ima nekoliko milijardi galaksija, te bi u promatranom prostoru trebalo biti oko 1000 bljeskova gama zraka godišnje, što se slaže s teorijskim opažanjima. Satelit BATSE u zemljinu je orbitu lansiran još godine 1991. s ciljem da odredi frekvenciju i razdiobu nebeskih izvora gama zraka. Ustanovljeno je da su takvi izvori izotropno raspoređeni. Odnosno, izvori gama zraka su kozmološki, što znači da se ne nalaze u našoj galaksiji, pa čak niti u obližnjim galaksijama, već bljeskovi dolaze iz dijelova Svemira udaljenijih od 8 milijardi svjetlosnih godina. Za usporedbu, promjer naše galaksije,Mliječni put, je svega oko 150 tisuća svjetlosnih godina. Više o satelitu BATSE može se naći na Internet www adresi: http://www.batse.msfc.nasa.gov/~mallozzi/

Ionizirajuće zračenje
Godine 1900. uz već poznate alfa i beta zrake, francuski fizičar Paul Villard otkrio je i treći tip ionizirajućeg zračenja, kojeg je nazvao gama zrkama. Gama zrake su oblik elektromagnetskog zračenja, dakle snopovi fotona, no za razliku od vidljive svjetlosti imaju vrlo visoke energije te premale valne duljine (<3X10^-11 m) a da budu vidljivi golim okom. Vrlo su slične X zrakama (rendgenskim zrakama), no od njih se razlikuju po mnogo manjoj valnoj duljini i podrijetlu. Dok X zrake nastaju tijekom nekoliko različitih procesa koji uključuju elektrone, gama zrake se emitiraju iz same jezgre. U laboratorijima se gama zrake mogu proizvesti induciranjem umjetne radioaktivnosti u sudarima visokoenergijskih nukleusa koji energiju dobivaju akceleriranjem u ciklotronima ili sinkrotronima. U prirodi, izvori gama zraka jesu prirodni radionuklidi u stijenama i tlu, ali i umjetni radionuklidi preostali od atmosferskog testiranja nukleranog oružja (naročito intenzivnog šezdesetih godina) te radionuklidi koji se u okoliš oslobađaju radom nuklearnih postrojenja. Svemirske gama zrake osim iz dalekog Svemira, dolaze i s našeg Sunca kao komponenta tzv. sunčevog vjetra. Srećom, zemljina atmosfera učinkovito smanjuje intenzitet svemirskog gama zračenja, pa čak i onog najintenzivnijeg podrijetlom od energijskih gama bljeskova. Prolaskom kroz materiju, u ovom slučaju atmosferu, gama zrake (poput alfa i beta, odnosno X zraka) gube energiju, no u isto vrijeme "izbacuju" elektrone iz atoma. Na taj način nastaju tzv. kozmogeni radionuklidi. Iako u živoj tvari ionizirajuće zračenje izaziva snažno biološko djelovanje jer uništava žive stanice, doze gama zračenja na površini Zemlje su vrlo malene. Međutim, svemirsko će zračenje biti, uz nedostatak vode, jedna od najvećih poteškoća uspostavi kolonija npr. na Mjesecu, budući on nema atmosferu. I dok za eventualnim naslagama leda na Mjesecu već tragaju znanstvenici iz Los Alamos National Laboratory u projektu koji je započet u siječnju 1998., tehnolozima ostaje riješiti pitanje sigurne zaštite od ionizirajućeg zračenja u negostoljubivom Svemiru. To je još jedan primjer kako je Zemlja neobično složen sustav kombinacija različitih okolnosti koje su stvorile zemaljski život. Nažalost, ljudi iako sebe smatraju najinteligentnijim oblikom tog života, kao da čine sve da svojim aktivnostima, bilo zbog nebrige ili naprosto trke za profitom, taj isti život zatru.

Mapa neba u galaktičkim koordinatama s izvorima gama bljeskovima
(deset najnovijih gama bljeskova obilježeni su crvenenim točkicama)