Radioaktivnost okoliša i zaštita od zračenja

Voditelj: Gordana Marović
(Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH (2002.-2006.))
Proučavanje kretanja prirodnih i fisijskih radionuklida kroz sve komponente biosfere od zraka, oborina, preko vode i tla, do ljudske i stočne hrane i njihove akumulacije u odreðenim kritičnim sredinama važan je dio dugoročnog nadzora radioaktivne kontaminacije okoliša. Pouzdana procjena očekivanih doza ubog konzumacije nekih prehrambenih artikala kontaminiranih odreðenim radionuklidom, uz podatke o koncentraciji aktivnosti i prehrambenim navikama, zahtijeva i detaljno poznavanje procesa smanjivanja aktivnosti u okolišu i dotičnom artiklu. Pri tome valja istaknuti mlijeko kao važnu namirnicu za djecu i odrasle, koje je uz to i indikator za neke radionuklide. Tako su obraðeni četrdesetogodišnji podaci sustavnih mjerenja 90Sr u mlijeku i oborinama na području Republike Hrvatske. Procijenjene su doze zračenja koje primi stanovništvo Republike Hrvatske putem prehrambenog lanca i vode. Spoznaje koje iz toga slijede važne su za osmišljavanje mjera koje se trebaju poduzimati u slučaju šire kontaminacije radioaktivnim oborinama (nuklearni fallout) (8). 
Nastavljeno je istraživanje prirodne radioaktivnosti vodenih sustava. Posebno je praćena koncentracija radija (226Ra) u vodama kao važnog čimbenika koji pridonosi povećanoj izloženosti ljudi prirodnoj radioaktivnosti. Proučavani su mehanizmi prijenosa i način dospijeća radija u vode. Praćene su podzemne vode (termalne, geotermalne, mineralne), vode iz vodocrpilišta koja opskrbljuju grad Zagreb, kao i vode punjene u boce (mineralne i izvorske) s obzirom na sve veću svakodnevnu potrošnju voda iz boce. Procijenjene su doze zračenja od unosa radionuklida putem vode za  sve dobne skupine kako bi se ustanovilo koliko konzumacija vode utječe na izloženost ljudi prirodnoj radioaktivnosti. Posebno su istraživani učinci radija s obzirom na potreban unos vode vezano na dobne skupine, uz spol i produkciju hormona (99). Ustanovljeno je da odreðene vrste voda nisu pogodne za uporabu zbog povišene prirodne radioaktivnosti te je potrebno provesti postupke snižavanja koncentracije radionuklida u njima. U slučaju produljene izloženosti pojedinca ili kritične populacije temeljem procijenjene opterećenosti moguće je predvidjeti postupke kontrole i zaštite. Rezultati ovih istraživanja djelomično su objavljeni i upućuju na mogućnost pravodobnog sprječavanja negativnih učinaka na čovjeka, kao i na pravce daljnjih radioekoloških istraživanja, s posebnim naglaskom na identifikaciju radiološki osjetljivih lokacija i medija (111, 245). 
Istraživanja vezana uz problem tehnološki povišene prirodne radioaktivnosti nastavljena su praćenjem putova rasprostiranja i migracije prirodnih radionuklida tijekom prerade i odlaganja otpada s povišenom prirodnom radioaktivnosti oko termoelektrane na ugljen i tvornice umjetnih mineralnih gnojiva (108, 250). Izmjerene specifične aktivnosti prirodnih radionuklida ulaznih uvoznih energetskih ugljena, koji se rabe u termoelektrani na ugljen, pokazuju povoljniji odnos i koncentracije prirodnih radionuklida tako da je sav otpadni pepeo podoban za uporabu u graditeljstvu odnosno u cementnoj industriji. Rezultati znanstvenih spoznaja iskorišteni su prilikom sanacije odlagališta pepela i šljake (25). Nastavljeno je praćenje stanja radioaktivnosti plinskog polja Molve (252). 
Nastavljena su istraživanja vezana uz radioekološku karakterizaciju lokacija i medija i na području nuklearne energetike i industrije. Nastavljen je rad na razvijanju sustavnih mjera za brzo i učinkovito minimiziranje radioaktivne kontaminacije u normalnim i akcidentalnim situacijama, usavršavanjem radiokemijskih i dozimetrijskih mjernih metoda, neprekidnim uvježbavanjem spremnosti te boljom komunikacijom za slučaj izvanrednih i kriznih situacija: nuklearne (radioaktivnost podrijetlom iz NE Krško) odnosno radiološke nesreće (249). 
Nastavljeno je razvijanje sustavnih programa djelovanja na sveukupnom smanjenju kolektivne doze na populaciju, razvijanjem metoda praćenja radioaktivnosti u svim medijima, njihovoj standardizaciji i usklaðivanju. 
U sklopu suradnje s projektom 0022002 Onečišćenje zraka - procjena izloženosti i zdravstvenih učinaka, nastavljeno je istraživanje meðusobne povezanosti rezultata mjerenja ukupne beta-aktivnosti zraka i oborina s koncentracijama lebdećih čestica, definiranog aerodinamičkog promjera, kako bi se u daljnjim praćenjima onečišćenja razdvojili ili spojili potencijalno negativni zdravstveni učinci na zdravlje ljudi, uključivo utjecaje ionizirajućeg zračenja (83). 
Zaštita pojedinca, procjena individualnog rizika od izlaganja zračenju stavljene su u žarište istraživanja. Analizirani su rezultati dugogodišnjeg monitoringa specifičnih radnih mjesta uz izvore ionizirajućih zračenja i načinjene su podloge za definiciju zona nadzora čime se dokazuje da neka takva mjesta definitivno nisu radna mjesta gdje treba provoditi posebnu profesionalnu zaštitu od zračenja, već da su u domeni procjene rizika, radna mjesta s prirodnom povišenom radioaktivnosti. Provedena je prva selekcija radnih mjesta u medicinskoj radiološkoj dijagnostici upotrebom elektroničkih dozimetara ALARA OD. Radi se na definiranju zona nadzora uz izvore ionizirajućih zračenja pri čemu se vodi računa o opterećenosti pacijenata kako bismo dobili saznanje o ukupnoj izloženosti čovjeka prirodnoj radioaktivnosti, prirodnom neionizirajućem zračenju, ionizirajućem zračenju koje je posljedica ljudske aktivnosti i neionizirajućem zračenju tehnoloških izvora – dubinski ekološki pristup (251).