predstojnica, znanstveni savjetnik, doktor znanosti, diplomirani inženjer kemijske tehnologije

Datum i mjesto rodenja:
12. prosinca 1944., Zagreb

Školovanje:
1963.-1968. Kemijsko-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
1977. Magistarski rad: Prilog određivanju niskih koncentracija sumporovodika u zraku. Mentor: M. Gentilizza.
1984. Disertacija: Utjecaj čađe i oksida nekih metala na ponašanje sumpor-dioksida u atmosferi. Mentor: Z. Gomzi.

Zaposlenje:
Od 1968. Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb
Od 1991. predstojnica Jedinice za higijenu okoline

Članstva:
Hrvatsko udruženje za zaštitu zraka - predsjednica Udruženja
IUAPPA - International Union of Air Pollution Prevention and Environmental Protection Associations (članica International Board)
EFCA - European Federation of Clean Air (članica Executive Commettee)

Izvaninstitutske djelatnosti:
Član TO-146 "Kakvoća zraka" i voditelj PO-3 "Vanjska atmosfera" pri Hrvatskom zavodu za norme za uvodenje hrvatskih standarda na području kakvoće zraka
Član Radne grupe za zaštitu zraka Odbora za prostorno planiranje i zaštitu okoliša Sabora Republike Hrvatske

Nastava:
Sveučilišni znanstveni poslijediplomski studij "Inženjerska kemija" na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu
Kolegij: Upravljanje kakvoćom zraka

Sveučilišni znanstveni poslijediplomski studij "Rudarstvo i geotehnika", Smjer "Zaštita okoliša" na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
Kolegij: Kakvoća zraka

Poslijediplomski insterdisciplinarni znanstveni studij "Zaštita prirode i okoliša" Sveučilišta u Osijeku
Kolegij: Kemija zraka

Opis kolegija:
Svrha ovog predmeta je upoznati probleme koji se javljaju pri upravljanju kakvocom zraka, što zahtjeva znanstveni pristup tom problemu. Pracenje kakvoce zraka zahtjeva uvodenje novih metoda za analizu onecišcenja zraka, te trajnu harmonizaciju mjernih mreža za njegovo pracenje. Dobiveni rezultati služe za donošenje strategije za poboljšanje kakvoce zraka uz poštivanje principa održivog razvoja. Studira se znacajnost izvora onecišcenja zraka u odnosu na razvoj i korištene energente, te ponašanje onecišcujucih tvari tijekom boravka u zraku, kao i njihove fizicke i kemijske promjene, ciklicke promjene (dnevni, tjedni i godišnji hod). Studiraju se aerosoli, fotokemijski procesi, ozon u atmosferi, efekt  staklenika, smog i kisele kiše. Analizira se pracenje kakvoce zraka, pristup pracenju, strategija uzorkovanja, mjerenje, obrada i interpretacija podataka u odnosu na granice vrijednosti imisije i emisije. Studira se ocjena kakvoce zraka i kategorizacija podrucja prema važecim zakonskim propisima, te mjere zaštite i strategija unapredenja kakvoce zraka.

Literatura:
1. Stern AC. Air Pollution. Volume I-V. New York, San Francisco, London: Academic Press; 1977.
2. Penzar B. Meteorologija za korisnike. Zagreb: Školska knjiga; 1996.
3. WHO. Guidelines for Air Quality. Geneve: WHO; 2000.